Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha, dva umetnika, tri muzeja naziv je izložbe koja se u ovoj godini izdvojila i po tematici, i po formatu, i po inovativnosti. Galerija Matice srpske omogućila je publici da se susretne sa tri umetnička dela, od kojih su dva prvi put izložena na našim prostorima. Reč je o ženskim potretima dvojice umetnika – Paje Jovanovića i Gustava Klimta,

Bečlijka (pre 1905) Paje Jovanovića predstavljena je našoj publici prvi put. Ova slika se čuva u bečkom muzeju Belvedere. Do danas je nepoznato ko je Bečlijka koju je naslikao, ali sudeći po njenoj odeći, pretpostavlja se da je reč o dami iz plemićkih krugova.

Dama sa lila šalom (oko 1895. godine) delo je Gustava Klimta. Prvi put je izloženo u Srbiji. Čuva se u Umetničko-istorijskom muzeju u Beču, u koji je dospelo slučajno – kao donacija.

Slika Umetnikova supruga Muni (1925) Paje Jovanovića poznata je publici – ona je deo stalne postavke srpske umetnosti XIX veka u Galeriji Matice srpske. Hermina Muni Jovanović, rođena Dauber, bila je dugogodišnji model Paje Jovanovića, a posle izvesnog vremena postala je njegova supruga i ostala je njegova najveća inspiracija – tome svedoči činjenica da je od 36 aktova čak na 13 bila naslikana upravo ona. Bili su u braku četiri decenije, sve do njegove smrti. Muni je i svoj potonji život posvetila afirmaciji stvaralaštva Paje Jovanovića – pomogla je da se otvori njegov legat i do poslednjeg dana je ostala posvećena njegovom liku i delu. Priča o njihovoj ljubavi ostaće posebna i po tome što su sahranjeni zajedno u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu, naravno, na zahtev Paje Jovanovića.

Gde je ljubav prema lepoti – tu počinje umetnost. (Paja Jovanović)
Dakle, ljubitelji umetnosti imaju priliku da u istom prostoru vide tri vrsna slikarska ostvarenja, u dekoru koji bismo mogli odrediti kao minimalistički – svedenost je njegova osnovna karakteristika. Specifična osvetljenost i ambijent „Salona šešira Oskara Hutera” stvaraju utisak da smo zalutali u prošlo vreme. Već samim odabirom ovih ženskih portreta i postavkom u okviru iste izložbe – stvoren je novi kontekst, koji budi autentičan doživljaj, zasnovan na uočavanju dosad neotkrivenih veza između dva velika umetnika.
Paja Jovanović i Gustav Klimt bili su savremenici. Ukoliko uzmemo u obzir da su obojica živeli u Beču i da su se kretali u određenim umetničkim krugovima, sasvim je moguće i da su se sreli, iako ne postoje pisani dokazi o tome. Međutim, čak i ako imate utisak da je reč o nespojivim umetničkim senzibilitetima, posetite ovu izložbu i uverite se u to da li je moguće govoriti o dijalogu između umetničkih ostvarenja Paje Jovanovića i Gustava Klimta.
Posetioci koji bi voleli da odu korak dalje u otkrivanju umetničkih svetova imaju mogućnost da putem mobilnog telefona i slušalica uživaju u „povremenom istinitim pričama”, koje su inspirisale msr Nikolu Ivanovića, kustosa Galerije Matice srpske, da napiše priče o izloženim slikama. Ovaj segment izložbe još jednom je pokazao težnju zaposlenih u Galeriji Matice srpske da spoje tradicionalnost i modernost.
Kako je istakla dr Tijana Palkovljević Bugarski, direktorka Galerije Matice srpske, cilj ove izložbe jeste da ukaže jedinstvo kulturnoumetničkog prostora, jedinstvo centralnoevropske umetničke sredine, u kojoj su naši umetnici, školujući se na prestižnim univerzitetima bili deo šireg društvenog i kulturnog konteksta.

Ova izložba realizovana je zahvaljujući uspešnoj saradnji Galerije Matice srpske, Umetničko-istorijskog muzeja u Beču i Galerije Belvedere. Istovremeno, ona svedoči o vezama srpske i austrijske kulture u godini koja prethodi obeležavanju 150 godina diplomatskih odnosa između Srbije i Austrije.
Izložba je otvorena do 14. januara 2024. godine. Svakog petka i svakog vikenda posetioce očekuju različiti programi, promocije i stručna vođenja kroz izložbu, kao i filmovi koji dosad nisu predstavljeni evropskoj publici.